Pošip ili Chardonnay – upit je koji si možete postaviti kada razmišljate koje bijelo vino birati. Pošip je bijela vinska sorta koja potječe s otoka Korčule, posebno iz mjesta Čara i Smokvica. Ova sorta je poznata po svojoj sposobnosti da izrazi terroir, odnosno specifičnosti tla i klime područja u kojem se uzgaja. Chardonnay je jedna od najraširenijih bijelih vinskih sorti na svijetu, uzgaja se u gotovo svim vinskim regijama, uključujući Francusku, SAD, Australiju i mnoge druge. Ova dva bijela vina dijele neke sličnosti u strukturi, ali se razlikuju po aromatskom profilu, stilu proizvodnje i kulinarskim mogućnostima. Pošip donosi autentičnu mediteransku dušu, svježinu i voćnost koja osvaja na prvu. Chardonnay pak funkcionira kao čista transformacija, prilagođavajući se svakom terroiru, proizvodnim metodama i preferencijama vinara, što ga svrstava među najprilagodljivija vina u ponudi.
Pošip
Pošip je bijela sorta podrijetlom s dalmatinskih otoka, prepoznatljiva po svježem, voćnom i mineralnom karakteru. Ima srednje do puno tijelo, izraženu kiselost i često alkohol između 13 i 14 posto. U čaši Pošip pokazuje živopisne citrusne arome – poput limuna i grejpa. Ove arome se nadopunjuju notama bijelog cvijeća, marelice, breskve i sušene smokve. Kod zrelijih primjeraka mogu se pojaviti i mediteranske biljne note, orašasti tonovi i blagi utjecaj slanosti. Kada se vino odležava na finom talogu ili u drvenim bačvama, može razviti dodatne slojeve. Te arome su vanilija, badem i kremaste teksture.
Grožđe koje daje Pošip odlikuje se prepoznatljivim duguljastim bobicama i riječitim, rastresitim grozdovima s tankom, nježnom kožicom. Ova sorta dozrijeva relativno rano, obično već krajem kolovoza. To znači da vinogradari moraju pomno pratiti razvoj plodova i odrediti idealan trenutak za berbu. Preuranjena ili prekasna berba može promijeniti ravnotežu šećera i kiseline.
Podrumi Andrija Pošip – Naruči ovdje
Bobice Pošipa obično sadrže visoku razinu šećera, ali istovremeno zadržavaju izdašnu svježinu zahvaljujući dobrom omjeru kiselina. Upravo ta kombinacija omogućuje dobivanje bijelog vina s izraženim, bogatim aromama i čvrstom strukturom. Kada se grožđe berbe u pravom trenutku rezultat je vino koje ima punije tijelo i intenzivne voćne, mediteranske nijanse.
Obilježja Pošipa
U čaši Pošip se pokazuje srednje punim do punim tijelom, s aromatskim profilom koji nerijetko podsjeća na zrelu marelicu, sočnu breskvu i ukusnu koru citrusa. Često se u pozadini osjete i fine, gorkaste note badema. Kod nekih verzija, posebno onih koje su kratko ili duže odležavale na talogu, pojavljuju se i nježne cvjetne nijanse, poput akacije ili poljsko-biljne tragove mediteranskog bilja.
Idealno tlo za uzgoj Pošipa je vapnenačko, često mješavina kamenitog, dobro drenirajućeg supstrata koji se brzo odvaja od viška vode, ali zadržava dovoljno minerala. Takva tla vinogradarima garantira da korijenje mora duboko tražiti vlagu, a time koncentrira okus i minerale u grožđu. Povrh svega, vjetrovi s mora – najpoznatiji među njima maestral ili bura ključni su za zdravlje vinove loze. Oni tjeraju vlagu i bolest s lišća, pa grozdovi ostaju čisti i prozračni. Taj utjecaj mora i svježih povjetaraca u velikoj mjeri oblikuje i karakter vina. To mu daje suptilne slane, možda čak i primjese minerala koje na nepcu asociraju na morsku obalu.
Kad grožđe Pošipa dostigne zlatnu točku zrelosti – s idealnim ravnotežama šećera i kiseline – kreće ubrzani proces berbe. Grozdovi se ujutro ili predvečer beru ručno kako bi se minimalno oštetila bobica i spriječila oksidacija. Nakon dolaska u podrum, grožđe se nježno hladi, a potom se preša laganim pritiskom. Time se izbjegava prevelika ekstrakcija gorkih sastojaka iz kožice i sjemenki.
U ustima Pošip može biti gotovo „čvrst“ – osjetite određenu gustoću i viskoznost koju golica bogata kiselina. Ta viskoznost ispunjava nepce i ostavlja dojam sočnosti, čak i kad pijete s većim zalogajem. Završetak je često dug, s nježnom notom mediteranskog bilja ili pikantne slatkoće badema koji nadopunjuju voćnu bazičnost. Ukupan doživljaj je da je Pošip pun, ali nikada teži, jer kisele note i mineralna kost uvijek „podržavaju“ raskoš voćnih aroma.
Chardonnay
Chardonnay je bijela sorta koja se uzgaja gotovo u svim vinskim regijama svijeta. Upravo zbog toga postoji velik broj stilova. U hladnijim klimama, gdje se vino čuva u inoxu i izbjegava malolaktička fermentacija, Chardonnay je laganiji. Može imati izraženu mineralnost, citrusne i zeleno-voćne arome poput jabuke i limete. U toplijim klimama, ili kad se koristi fermentacija i odležavanje u hrastovim bačvama, Chardonnay postaje punijeg tijela. Tada možete prepoznati note tropskog voća poput manga i ananasa. Uz to, može vas iznenaditi s kremastim, maslačnim i vanilijastim karakterom. Alkoholne vrijednosti kreću se u rasponu od 12 do 14 posto, ovisno o stilu i regiji.
Iako je njegovo podrijetlo u hladnijem klimi Burgundije, Chardonnay je prilagodljiv grozd koji uspijeva i u toplijim regijama (poput Kalifornije ili Australije), ali i u onima s umjerenom temperaturom (Engleska, Novi Zeland), što rezultira nevjerojatnom raznolikošću stilova i izraza.
Podrumi Andrija Chardonnay – Naruči ovdje
Obilježja Chardonnaya
Čaša Chardonnayja može varirati od gotovo bistre, blago zelenkaste nijanse kod mladih, neodležanih primjeraka, pa sve do duboko zlatne boje kod onih koji su dugo odležavali u hrastovim bačvama ili starili na talogu. Svjetliji, quase nerazrijeđeni Chardonnay obično potječe iz hladnijih vinogorja ili je rađen bez dodira s hrastom. Tamnije zlatne tonove daju oksidativni učinci i tragovi vanilije ili karamele iz barrique bačvi.
Kada podignete čašu prema nosu, najprije ćete prepoznati voćne note. Najčešće je to svježi limun, zelena jabuka i ponekad nježni sok breskve. U hladnim regijama (npr. Chablis u Francuskoj) Chardonnay će pokazati naglašenu mineralnos. Često se opisuje kao „kameni“, oštro i gotovo salinizirano. U toplijim uvjetima (kao što su tople doline Kalifornije) miris preuzima tropsko voće: zreli ananas, mango ili papaja.
Ipak, taj se osnovni voćni karakter mijenja ovisno o tehnici vinifikacije. Kod vina koja su fermentirala i/ili odležavala u hrastovim bačvama, javit će se dodatne, složenije note. Od vanilije i karamele do blagog duhana, maslaca i tostiranih lješnjaka. Termin „maslačna nota“ potječe od malolaktičke fermentacije, procesa u kojem mliječno-kisele bakterije pretvaraju agresivnu jabučnu kiselinu u blažu mliječnu kiselinu. Time vino gubi dio oštrine, a dobiva zaobljeniji, kremastiji osjećaj u ustima, poput mekog putera. Upravo ova odlika može vas nagovoriti da birate Chardonnay u debati – Pošip ili Chardonnay.
Općenito, Chardonnay se ubraja među vina srednjeg do punog tijela. U hladnijim klimama pokazuje više živahne kiselosti i tanak, gotovo vodenast osjećaj, dok u toplijim regijama biva teži i masovniji, posebno ako je odležavao u bačvama.
Zahvaljujući svojoj strukturi, Chardonnay je poznat po dugotrajnoj teksturi – u ustima može ostati nekoliko sekundi ili čak minuta nakon gutljaja, ostavljajući dojam maslaca ili mekanog prženog kruha.
Pošip ili Chardonnay – Usporedba proizvodnje
U pogledu proizvodnih stilova, Pošip se tradicionalno vinificira u inoxu kako bi se sačuvala njegova prirodna svježina, no sve češće se susreću i ozbiljnije varijante koje odležavaju u drvu i razvijaju kompleksnije teksture. Chardonnay pak nudi širi spektar stilova – od posve svježih do punih, hrastom obogaćenih verzija. Neki se proizvode uz tehniku bâtonnage (miješanje taloga), što povećava kompleksnost i daje maslačnu notu.
Pošip ili Chardonnday – Gourmet preporuke
Što se tiče prehrambenih sparivanja, Pošip je izvanredan pratitelj mediteranskih morskih jela. Njegova kiselost i aromatika idealno se nadopunjuju s kamenicama, škampima, hobotnicom, bijelom ribom s roštilja. Ali i s mesnim predjelima poput pršuta ili sušenih sireva. Hrastom odležane verzije Pošipa mogu se uspješno sljubiti i s bijelim mesom u umaku, svinjetinom ili bogatijim vegetarijanskim jelima s orasima i gljivama.
Chardonnay, s obzirom na raznolikost stilova, nudi široke mogućnosti sparivanja. Lagani, mineralni Chardonnay savršeno ide uz školjke, sushi, bijelu ribu, lagane salate i povrtne rižote. Puniji, drvenasti Chardonnay obogaćen maslacem i začinima odlično se sljubljuje s bogatijim jelima. Takva jela su jastog s maslacem, pečena svinjetina i piletina u kremastom umaku. Tu se ubrajaju i tjestenine s rakovima ili jesenskim jelima s bundevom, kukuruzom i gljivama.
Zaključak
U konačnici, Pošip nudi jasan, mediteranski karakter s osvježavajućom i voćnom ekspresijom. S druge strane Chardonnay je „kameleon“ koji se lako prilagođava regiji, tehnici i ukusu vinara – što ga čini jednim od najsvestranijih vina na tržištu. Izbor između ova dva vina ovisit će o osobnom ukusu, traženom stilu i, naravno, hrani koju planirate poslužiti uz čašu vina. Ovo je ultimativni odgovor na pitanje da li odabrati Pošip ili Chardonnay.