Povijest vina izuzetno je zanimljiva tema koja inspirira mnoge. To nije slučajnost s obzirom da donosi mnoštvo zanimljivosti, posebno za vino entuzijaste. Svi koji vole saznati o posebnom načinu proizvodnje, kao i terroiru na kojem je nastalo vino, vjerujemo da žele saznati i kako se pojam vina mijenjao kroz godine.
Također, povijest vina čini zanimljivim i činjenica da su se uz vino razvijale civilizacije, kulture i običaji. Nerijetko vino otkriva više o nekom vremenu i ljudima, kao i oblikovanju trgovine i ekonomije kroz tisućljeća. Ono je također činilo važan segment društvenog statusa, ali i kulture postajući ključnim akterima u gastronomiji mnogih država kao što je Italija, Francuska ili čak Hercegovina. Od prohibicije u SAD-u pa sve do procvata vinske industrije danas također je pređen dug put koji govori o tome koliko se percepcija vina mijenjala kroz godine.
Danas ćemo preći kroz neke od najznačajnijih činjenica koje čine povijest vina. Za početak, jeste znali da se vino proizvodi već više od 7000 godina? Naime, najstariji dokazi o proizvodnji vina pronađeni su u Gruziji i drugim zemljama. Koje su još zanimljivosti prethodile nastajanju vina koje poznajemo danas otkrivamo u nastavku.
Kako se vinogradarstvo proširilo?
Posebna vrsta iz roda grožđa, Vitis Vinifera uzgajala se na Bliskom Istoku još 4000 godine prije Krista, a vjerojatno i ranije. Mnogi vinogradarski pothvati i prve proizvodnje grožđe referencirane su i u biblijskim zapisima. Upravo to govori više o činjenici da je vino imalo značaj prije više tisuća godina. Na povijest vinogradarstva veliki su trag ostavili Grci. Upravo su oni trgovinu uzduž kolonija od Crnog mora do Španjolske bazirali na aktivnu prodaju vina. Današnje velike vinske regije u Njemačkoj, uz rijeku Dunav kao i francuske regije svoj početak mogu zahvaliti prvim vinogradarskim naporima Rimskog carstva.
Nakon dobro poznate Kolumbove ekspedicije i otkrivanja novog kontinenta, nastalo je plodno tlo za daljnji prijenoz vinske kulture. Tako je kultura grožđa i proizvodnja vina prenešena iz Starog svijeta u Novi svijet. Neka od područja koja imaju veliki vinski značaj u Novom svijetu svakako su Čile i Argentina koji vino otkrivaju kroz 16. stoljeće. Prati ih donja Kalifornija u 18. stoljeću. Dolaskom Britanaca u Australiju i Novi Zeland, i ove dvije zemlje i novi kontinent otkrivaju kulturu vina u ranom 19. stoljeću.
Može li filoksera zaprijetiti vinu?
Korijenova uš ili filoksera ozbiljno je zaprijetila vinskoj industriji diljem svijeta između 1870. i 1900. godine. Pokosila je brojne vinograde, posebno u Europi i dijelovima Australije i Kalifornije. Za borbu protiv ovog parazita, izdanci V. vinifera (odvojeni izdanci uključujući pupoljke) cijepljeni su na vrste porijeklom iz istočnih Sjedinjenih Država, koje su se pokazale gotovo potpuno otpornima na filokseru.
Nakon oporavka vinograda, europske vlade zaštitile su ugled velikih regija donošenjem zakona. Uvođenjem određenih regulacija kao što su regionalna imena i ocjene kvalitete osigurali su zaštitu svoje vinske kulture.
Što kaže povijest vina: Kako se vino pravilo ranije, a kako danas?
Jednostavne metode koje se nerijetko vežu za ranije doba bitno se razlikuje od uvelike mehaniziranih procesa danas.
Grožđe se bralo ručno i nosilo u kamene ili drvene posude. Zatim bi uslijedilo gnječenje nogama u velikim kamenim ili drvenim kacama kako bi se oslobodio sok. Proces fermentacije je tekao tako da se vino čuva u otvorenim posudama. Tako sok fermentira uz pomoć prirodnih kvasaca iz okoliša. Zanimljivo je da su ranije vino čuvali u amforama ili drvenim bačvama. Čak su spomenute bačve i amfore mnogo puta bile zakopane u zemlju kako bi se lakše regulirala temperatura. Uz to, u vino su u ranijim vremenima dodavali med, smolu, morsku vodu ili bilje kako bi poboljšali okus i sačuvali vino.
Danas, proces je nešto drugačiji. Umjesto ručnog branja, danas moderni vinogradi koriste strojeve za berbu. Ručno trganje grožđa čuva se samo za određena premium vina. Nadalje, umjesto gaženja nogama, danas se koriste preše koje lagano istiskuju sok bez lomljenja koštice čime se smanjuje gorčina. Fermentacija se danas također odvija u mnogo kontroliranijim uvjetima uz čuvanje vina u čeličnim tenkovima ili drvenim bačvama. Uz to, sok dok ne postane vino prolazi i kroz proces filtracije i stabilizacije čime se uklanjaju neželjene čestice i mikroorganizmi. U posljednjim fazama procesa vino odležava u drvenim bačvama za razvijanje kompleksnijih aroma. Nakon toga dolazi na vrijeme punjenje u boce koje se zatvaraju plutenim ili sintetičkim čepovima.
Ovdje smo govorili o proizvodnji Podrumi Andrija crnih vina, a ovdje o proizvodnji Podrumi Andrija bijelih vina.
Raznolikost vinskih vrsta u svijetu
Postoje izvori koji kažu da postoji preko tisuću sorti samo od V. Vinifera vrste grožđa. Današnje sorte nevjerojatno se razlikuju od Starog do Novog svijeta po mnoštvo pojedinosti. Boja, okus, miris samo su neki od faktora. Uz njih, grožđe se može razlikovati prema otpornosti na bolesti ili prema vremenu dozrijevanja.
Vina Starog svijeta snažno naglašavaju terroir. Radi toga ova vina su često označena prema regiji (npr. Bordeaux) umjesto po sorti grožđa. Imaju suptilnije arome, višu kiselost, nižu količinu alkohola i izraženije zemljane i mineralne note. Tradicionalne metode vinifikacije uključuju fermentaciju s prirodnim kvascima i dozrijevanje u velikim neutralnim hrastovim bačvama, što doprinosi kompleksnosti i eleganciji. Vina često traže vrijeme za odležavanje kako bi postigla puni potencijal.
Vina Novog svijeta fokusirana su na voćnost, izraženije arome i tehnološki precizniju proizvodnju. Oznake na bocama obično ističu sortu grožđa (npr. Cabernet Sauvignon, Chardonnay), a vina su često bogatija, s višim udjelom alkohola i mekšim taninima. Koriste se moderne tehnike poput stroge kontrole fermentacije i temperaturnih uvjeta, a nove hrastove bačve, osobito američki hrast, često doprinose aromama vanilije, karamele i dima.
Podrumi Andrija – povijest vina
U Podrumi Andrija uvijek je bio cilj stvoriti mjesto u kojem se svi osjećaju dobrodošlo. Upravo tako nastale su i jedinstvene priče. Tradicija proizvodnje vina seže još u davnu 1883. godinu kada je Paoča kao vinogradarski kraj dobila svoje prve zamahe. Kad biste pratili Podrumi Andrija povijest, vidjeli biste koje je sve korake prošla vinarija sve do danas.
Od prvog vina, preko prvih nagrada, pa sve do prvog Andrinje druženja, Podrumi Andrija priča ima povijest dugu više od stotinu godina. Tome će vam dati naslutiti iskustvo utkano u svaku butelju vina koju ćete imati priliku degustirati u vinariji. Posjetite nas od ponedjeljka do subote od 9:00h do 17:00h.
