Vino u BiH poznato je po stoljetnoj tradiciji uzgoja vinove loze. Vinogradarstvo na ovim krševitim padinama datira još iz ilirskog doba i prenošeno je kroz generacije. Tu dugu povijest potvrđuje i činjenica da se u Hercegovini vino pilo unatrag više stotina godina godina. Vinogradarstvo je stoljećima bilo temelj poljoprivrede i način života Hercegovaca. U svakodnevnom životu i na obiteljskim svečanostima vino je sastavni dio gozbi i običaja. Uz pratnju lokalnih specijaliteta, naravno. Primjerice, mnogi Hercegovci vino rado piju uz tradicionalni pršut ili sir.
Od autohtonih sorti vina pa sve do posebnog terroira, vino BiH ima bogatu ponudu. Tako vina kriju u svakoj svojoj boci jedinstvenost tradicije i posebnost modernog pristupa proizvodnji vina. Uz kultnu Žilavku i cijenjenu Blatinu, možete probati i Vranac, mnogima omiljeni Chardonnay, ali i razne druge sorte u Podrumi Andrija ponudi. Uzgoj vinograda i proizvodnja vina uvijek je bila obiteljska tradicija Ćorića. Priča naše obitelji, kao i poslovanja seže u davnu 1883. godinu kada se rodio naš djed Šimun Ćorić (1883. – 1938.). Kroz godine, od vinarije nastao je i Heritage hotel koji je za vino BiH značio i proširenje značenja vinskog turizma. Uz to, Podrumi Andrija je predstavio i prvu Banku vina u BiH, a odnedavno u svojoj širokoj ponudi Podrumi Andrija predstavio je i novo vino – Pošip.
Vino BiH – Autohtone sorte grožđa Hercegovine
Hercegovina se ponosi svojim autohtonim sortama vinove loze. Među najznačajnijima su bijela Žilavka te crvena Blatina, uz rijetke sorte poput Trnjaka i široko rasprostranjeni Vranac. Žilavka je lagana, mineralna bijela sorta s naglašenom kiselinom koja je bila omiljena i austrougarskim carevima zbog svježeg, „slanog” okusa. Blatina je intenzivno crveno vino, tamnoljubičaste boje i punog okusa (često s aromama šljive i kupine), i zahtijeva pažljiv uzgoj zbog samoženskih cvjetova. Hercegovina ima tri autohtone sorte – Žilavku, Blatinu i Trnjak – koje se sve češće ističu na regionalnim vinskim kartama.
Terroir, poznat po jedinstvenoj kombinaciji geografskih i klimatskih uvjeta, izlaže vinograde različitim čimbenicima poput tla, nadmorske visine, klime te položaja u odnosu na sunce. Ti elementi igraju ključnu ulogu u formiranju karakteristika grožđa.
Zbog tople klime i krških tla, vina od ovih sorti odlikuju visoki alkohol i blaga kiselina, što im daje izrazit karakter. Vino BiH uvelike čine vina rađena od Žilavke i Blatine koja dominiraju ponudom hercegovačkih vinograda. Na vapnenastim padinama Hercegovine podignuti su vinogradi s autohtonim sortama koji daju vina svjetske kvalitete.
Duga topla ljeta i blage zime koje opisuju Hercegovinu čine ovo područje pogodnim za vinograde. Dovoljno sunčanih dana omogućava optimalno dozrijevanje grožđa. U određenim područjima temperature dostižu i više od 30°C. Izlaganje suncu kroz dugi period godine omogućava akumulaciju šećera u grožđu, a hladnije temperature razvoj kiselina što omogućava balans u okusu vina.
Kulturni značaj vina u Hercegovini
U Hercegovini je vino oduvijek bilo puno više od pića. Vino za BiH je kulturni simbol i društveni fenomen. U običajima često se spominju vinogradarski motivi, a vino prati važne trenutke. Na stolovima Hercegovaca vino se konzumira svakodnevno s obrocima, a neizostavno je na slavljima.
Danas, kad se Hercegovina promatra kao vinska destinacija, neprestano se ističe veza vina s lokalnom baštinom. Uvođenjem autohtonih sorta i vinskih ruta, zapravo se predstavlja „život hercegovačkog čovjeka, povijest i običaje” ovog kraja. Posjetitelji uživaju u druženju uz tradicionalnu hercegovačku glazbu i tamburaše, uz čašu žilavke ili blatine, čime se oživljava dobro poznati običaj gostoljubivosti. Vinom se nadopunjuju brojne specijalitete: za ručak se služe pečena janjetina, pečenje ili paprikaši, a uz večeru su česte svježe salate i domaća tjestenina. Bogata gastronomska ponuda Hercegovine najbolje doživljava svoju puninu uz lokalna vina.
Vinske ceste, festivali i enoturizam
Hercegovina je danas povezana i tematskim vinskim rutama koje potiču enoturizam. Glavna je Hercegovačka vinska cesta, koja se proteže od Mostara do Trebinja, prolazeći dramatičnim krajolikom hercegovačkog krša. Tijekom ove rute posjetitelji se mogu voziti od vinograda do vinograda, kušajući autohtone sorte i tradicionalna jela. Mostar je pritom prepoznat kao središte te rute: Europska udruga gradova vina 2024. godine Mostar je proglasila „Europskim gradom vina – Dionizom”.
Uz vinsku cestu, u Hercegovini se redovito održavaju vinske manifestacije. Najpoznatiji su Hercegovina Wine Route Festival, Salon Žilavke u Trebinju i Festival Blatine i Žilavke BLAŽ Enology u Međugorju. Na tim festivalima predstavljaju se najbolje lokalne berbe, organiziraju se radionice i glazbeni programi te se slavi hercegovački vinski brend. Danas u Hercegovini djeluje više od 30 komercijalnih vinarija, a uz njih i mnoge manje obiteljske kušaonice. Brojni hoteli i ugostiteljski objekti nude specijalizirane vinske karte, a eno-turistički vodiči organiziraju tematske ture poput razgledavanja vinograda i degustacije. Više o Podrumi Andrija degustacijama otkrijte ovdje.
Uloga vina u lokalnoj gastronomiji
U hercegovačkoj kuhinji vino ne služi samo za kuhanje već i kao idealan par uz hranu. Crvena vina poput Blatine i Vranac obično se poslužuju uz mesna jela: pečenu janjetinu, govedinu, piletinu te tradicionalne ćevape i ražnjiće. Blatina se posebno ističe uz roštilj i teže varivo, punog je tijela, s aromama tamnih bobica koje dobro prate mesne umake. Bijela vina kao što je Žilavka pak prati laganiju hranu: izvrsna je uz ribu (riječne i morske vrste), te mlade sireve i salate. Osvježavajuća kiselost žilavke razbija težinu nekih tradicionalnih obroka.
Na primjer, janjeći paprikaš ili grah s kobasicom uobičajeni su u kuhanju uz čašu Žilavke, dok pečena janjetina „ispod peke” ili sušeni ovčji sir često zahtijevaju crveno vino s više tanina. Tada je idealna Blatina ili hercegovački Vranac. Ove kombinacije ukazuju na važnost vina u svakom obroku, ne samo u slavljima nego i u svakodnevnom životu Hercegovaca.
Podrumi Andrija – istaknuta vina
Žilavka
Autohtona hercegovačka sorta Žilavka ima puno tijelo, spada u suha i svježa vina te se odlikuje visokom kiselošću.
Podrumi Andrija Žilavka Selekcija – Naruči ovdje
Chardonnay
Ovo vino idealno je za početnike koji se žele upoznati s aromama bijelog vina. Blagi maslačasti okus je prepoznatljiv, no kompleksnost aroma vina može varirati sukladno načinu proizvodnje.
Podrumi Andrija Chardonnay – Naruči ovdje
Pošip
Očarava voćnim aromama zrele kruške, breskve i agruma, uz suptilne herbalne note koje mu daju prepoznatljivu profinjenost.
Podrumi Andrija Pošip – Naruči ovdje
Blatina
Duboka rubin crvena boja u kombinaciji sa značajnom voćnosti Blatinu izdvaja od ostalih crvenih vina.
Blatina Andrija Selekcija – Naruči ovdje
Syrah
Karakterizira ga puno tijelo, bogati tanini, izražena voćnost, često s dugim završetkom.
Vranac
Gotovo ljubičasta boja ovog vina čini ga vizualno drugačijim, a okusom se ističe zahvaljujući aromi bobičastog voća i blagom gorčinom u samoj završnici.
