Da, i vino ima određene kalorije koje često zanemarimo u svom dnevnom rasporedu jela. Radi toga je dobro uračunati i njegove kalorije, posebno ako redovno uživate u svom vinu tijekom ručka ili večere. Uživanje u vinu, naravno, ima i određene zdravstvene benefite, ali ako ste ovdje kako biste saznali je li vino ima kalorije i koliko točno, odgovor donosimo u nastavku.
Vino kalorije
Na kalorijski sadržaj može utjecati više stvari. Od samog postotka alkohola, preko šećera u vinu pa sve do vrste grožđa i proizvodnje vina.
Crno vino kalorije:
- 125 ml (1 čaša): oko 125 kalorija
- 100 ml: oko 80-85 kalorija
- Po litri: oko 800-850 kalorija
Bijelo vino kalorije:
- 125 ml (1 čaša): oko 120 kalorija
- 100 ml: oko 80 kalorija
- Po litri: oko 800 kalorija
Rose vino kalorije:
- 125 ml (1 čaša): oko 115 kalorija
- 100 ml: oko 75-80 kalorija
- Po litri: oko 750-800 kalorija
Kuhano vino kalorije:
- Kuhano vino se obično pravi od crnog ili bijelog vina, pa kalorijska osnova dolazi iz samog vina (oko 80-85 kalorija na 100 ml).
- 1 žlica (15 g) šećera dodaje oko 60 kalorija. Ako se u litru vina doda 4-5 žlica šećera, to je dodatnih 240-300 kalorija.
Kako možete vidjeti, količina kalorija koje ima vino, razlikuje se i u tome je li riječ o crnom vinu, bijelom vinu ili rose vinu.
Postotak alkohola također utječe na to koliko će vino imati kalorija. Tako vina s višim udjelom alkohola obično imaju više kalorija.
Suha vina (s manje rezidualnog šećera) imaju manje kalorija od slatkih vina.
Procesi proizvodnje također mogu dodati varijacije u kalorijskom sadržaju, što treba imati na umu.
Uz što piti vino?
Sad kad smo pronašli odgovor ima li vino kalorije i koliko, možemo napraviti i maleni gourmet vodič. Ovdje ćete pronaći svoju inspiraciju koje vino piti uz svoju mezu, omiljena hladna ili topla predjela, kao i glavna jela. Također, ne zaboravite da određena vina savršeno idu i uz deserte. Ovom vodiču ćete se vraćati svaki put kad imate nedoumicu ili ako želite impresionirati svoje goste.
1. Bijela vina
- Žilavka (autohtona sorta Hercegovine, suho, svježe s notama citrusa i jabuka):
- Sirevi: Mladi sirevi poput fete, kozji sir, blagi kravlji sirevi.
- Hladna predjela: Riblji carpaccio, salate s morskim plodovima, povrtne plate.
- Topla predjela: Rižoti s plodovima mora, lagane krem juhe od povrća (tikvica, brokule).
- Glavna jela: Pečena ili kuhana bijela riba, piletina s limunom, lagane tjestenine s umakom od vrhnja.
- Deserti: Voćne salate, limun torte, lagani kolači od jogurta.
- Chardonnay (često fermentiran u barrique bačvama, daje kremastiji okus s notama vanilije i orašastih plodova):
- Sirevi: Polutvrdi sirevi poput gaude, edamera ili dimljeni sir.
- Hladna predjela: Dimljeni losos, paštete od ribe ili povrća, kanapei s blagim sirevima.
- Topla predjela: Gratinirane školjke, quiche s povrćem ili lososom.
- Glavna jela: Pečena piletina ili puretina, teletina u umaku od vrhnja, pečena riba (brancin, orada).
- Deserti: Kremasti deserti poput panna cotte, kolača od vanilije ili badema.
2. Crna vina
- Blatina (autohtona sorta Hercegovine, suho vino s notama tamnog voća i začina):
- Sirevi: Tvrdi sirevi poput livanjskog ili paškog sira.
- Hladna predjela: Suhomesnate plate (pršut, suha salama), bruschette s pečenim paprikama i sirom.
- Topla predjela: Pečene punjene paprike, domaće raviole s mesnim nadjevom.
- Glavna jela: Janjetina ispod peke, pečena teletina, gulaši ili mesna jela sa začinima.
- Deserti: Tamna čokolada, kolači s orasima, višnjevača ili čokoladni mousse.
- Vranac (poznata sorta Crne Gore i Makedonije, puno tijelo s okusom crnog ribiza i šljive):
- Sirevi: Dimljeni ili odležani sirevi.
- Hladna predjela: Suhomesnate plate s maslinama, povrtni namazi poput ajvara.
- Topla predjela: Punjene tikvice s mesom, pečene lazanje.
- Glavna jela: Jela s roštilja (ćevapi, pljeskavice, kobasice), divljač u umaku od crnog vina.
- Deserti: Čokoladni kolači s borovnicama, sušene smokve s orasima.
- Syrah (iako internacionalna sorta, sve češća na Balkanu, s notama papra i zrelog voća):
- Sirevi: Tvrdi sirevi poput parmezana, livanjskog ili ovčjeg sira.
- Hladna predjela: Tart od crnog luka, tapenade od maslina, mesne plate.
- Topla predjela: Pečeni povrtni složenci, tjestenine s mesnim umacima.
- Glavna jela: Biftek, odležani steakovi, divljač poput srnetine ili zeca.
- Deserti: Čokoladni tartovi, mousse od tamne čokolade, deserti s karamelom.
3. Rose vina
- Rose vina (poput kombinacija autohtonih sorti Blatine, Žilavke ili Plavca):
- Sirevi: Mladi sirevi poput mozzarelle, ricotte.
- Hladna predjela: Salate od piletine, bruschette s rajčicama i maslinovim uljem.
- Topla predjela: Tjestenina s pestom, pečeni losos ili kozice.
- Glavna jela: Pečena piletina, rižoto od povrća, lagano povrće na žaru.
- Deserti: Voćni kolači, sorbeti od jagoda ili malina, macarons.
4. Crno kuhano vino
Kuhano vino se priprema od vina poput Vranac, Blatina, ili Syrah, uz dodatke cimeta, klinčića, i agruma.
- Sirevi: Tvrdi i aromatični sirevi poput livanjskog, kačkavalja ili parmezana.
- Hladna predjela: Suhomesnate plate, bruschette s paštetama ili namazima od maslina.
- Topla predjela: Pečene punjene paprike, rižoto s gljivama, pečeni kesteni.
- Glavna jela: Gulaš od divljači, janjetina ispod peke, meso s roštilja.
- Deserti: Kolači od čokolade, baklava s orasima, pečene jabuke s cimetom.
Podrumi Andrija – Vinarija, wine shop i banka vina
Sa Podrumi Andrija vinima imate se priliku upoznati uz posjetu wine shop-u. Jedinstveno iskustvo trgovine u opremljenom i rustikalnom uređenom shopu kreirano je za prave vino entuzijaste. Pregledavajući police možete izabrati svoj favorit, istražiti etikete, raspitati se o vinima… Ovo je i jedinstvena prilika da ponesete vinarija suvenir koji će vas uvijek sjećati na vrijeme koje ste proveli u Hercegovini.
Prva banka vina u regiji kreirana je kako bi sačuvala specijalno dizajnirane vinske sefove. Vrhunska vina zaslužuju vrhunski tretman, pa tako i ovaj način čuvanja pomaže u stvaranju ekskluzivnosti okusa prepunog aroma.
Posjetite Podrumi Andrija na adresi Paoča 88260, radno vrijeme od 9:00h do 17:00h svaki dan osim nedjelje.
Dobrodošli!